Biljni svijet stajaćica

Športsko rekreacijski centar Prode Hodošan

Mali zajednički projekt učiteljice Anastazije Anke Balent (2.h) i učitelja Dragutina Balenta (1.h) školske 2015./16.

Novije je uvijek na vrhu stranice

  Izvod iz Kurikuluma OŠ Hodošan

 

Naziv projekta

Biljni svijet stajaćica

Športsko rekreacijski centar Prode Hodošan

Zajednički projekt učenika 1. i 2. razreda

Ime i prezime učitelja

Anastazija A. Balent i Dragutin Balent

Naziv škole

OŠ Hodošan

Razred

Prvi i drugi

Školska godina

2015./2016.

Svrha i ciljevi projekta

 

Kroz različite sadržaje vezane uz temu vode obraditi biljni svijet stajaćica u opširnijem dijelu, povezati temu s ostalim odgojno-obrazovnim sadržajima te uključiti i istraživačku nastavu.

Nastavna cjelina

Vode u zavičaju

Nastavna tema

Biljni svijet voda stajaćica u zavičaju

 

 

Realizacija projekta

Nastavne djelatnosti učitelja

Broj sati

Aktivnosti učenika

Realizacija

Dogovor-motivacija

Upoznavanje učenika da će s današnjim danom započeti projekt

1

Razgledati materijale potrebne za praćenje projekta

21. rujna 2105.

Upoznavanje sa detaljnim informacijama o projektu, kako će se provoditi i s kojim zadatcima

2

Formirati skupine i izabrati glasnogovornika

5. listopada 2015.

Upućuje učenike na stvaranje skupina

1

Uključiti se u rad skupine, odabiranje zadataka

19. listopada 2015.

Zajedničko dogovaranje pravila rada u skupini

1

Kao dio tima sudjelovati u realizaciji projekta

7. ožujka 2016.

Zadavanje konkretnih zadataka po skupinama, zajedničko dogovaranje pravila rada u skupini

3

Timski samostalni dogovor i plan za izvore prikupljanja podataka, tolerancija i suradništvo

21. ožujka 2016.

Terenska nastava

Športsko-rekreacijski centar Prode Hodošan

Detaljno obavještavanje kako će se voditi zabilješke

Susret s članovima ŠRD Trnava

2

Razgledati teren, prisustvovati  teorijskom  i praktičnom predavanje člana ŠRD Trnava Hodošan, dogovor i suradnja

4. travnja 2016.

Istraživanja na terenu i drugim izvorima, detaljno

2

Istražiti, ispitati, uočiti,

 razlikovati, imenovati, životinje u vodi i izvan

18. travnja 2016.

Izrada umne mape po skupinama

1

Sudjelovati u izradi umne mape

11. svibnja 2016.

Izrada plakata po skupinama

1

Sudjelovati u izradi plakata

23. svibanj 2015.

Prezentacija projekta

1

Izložiti i prezentirati projekt

9. lipnja 2016.

Radovi učenika

Barski ljutić  ili vodeni žabnjak je višegodišnja biljka voda stajaćica i polako tekućih voda.  Cvjetovi su mu bijele boje sa žutom sredinom. Najčešća je sitna biljka cvjetača ravničarskih voda, bara i jaraka. U stanju je preživjeti i nagla isušenja plitkih, toplih voda u kojima živi. Cvjeta od travna do kraja ljeta.

Joha spada u rod drvenastih biljaka iz porodice breza.  Ostali narodni nazivi za johu su jalsa, jova, jovina, dragušica. Raste na sjevernoj polutci u nizinskim šumama uz močvare, rijeke i potoke. Muški su cvjetovi skupljeni u viseće rese. Na svakoj su ljusci po 3 cvijeta i 4 kratka prašnika. Za cvatnje muške se rese produlje 5 do 10 cm. Ženski su cvjetovi bez ocvijeća, skupljeni u mace koje odrvene poput češera. One su u početku zelene, a poslije smeđe. Rodu pripada oko 30 vrsta, a u nas samoniklo rastu zelena joha,  bijela joha i crna joha. U Hrvatskoj tvori čiste sastojine ili raste zajedno s poljskim i bijelim jasenom, poljskim brijestom, bijelom vrbom, bijelom johom. Drvo crne johe je crvenkastobijelo, poslije na zraku žutocrveno do krvavocrveno. Upotrebljava se za furnir, kao drvo za modele, te za izradbu sanduka, glazbenih instrumenata, klompa, okvira, olovaka i dr. Naraste do 25 m. Deblo dosiže do vrha krošnje. Kora  je crno-smeđa. Pupovi su na dugim stapkama i ljepljivi. Cvjetaju prije listanja. Lišće je okruglasto, 4-10 cm dugo, na vrhu zaobljeno ili tupo prikraćeno, u početku ljepljivo, odozgo u kutovima žila s čupercima žutih dlačica. Otpada zeleno, tj. ne žuti. Muške i ženske rese, javljaju se u jesen.  Ženske su rese sitne na dužoj stapci. Priperci odrvene i čine češeriće, koji ostaju dosta dugo na drvetu, nakon što se otvore, a plodovi ispadnu. Supke su obrnuto jajolike, oko 5 m dugačke. Prvi su listovi goli. Plod je sitan, vrlo uskim krilcem okriljen i plosnat.

Mamutov list poznat je po svojim krupnim listovima na jakim drškama. Doseže visinu od 80 cm. Najviše voli rasti na vlažnim i dobro osvjetljenim mjestima gdje ima puno prostora. Za razvoj ove biljke potrebno je jako puno vode. Ima krupne srcoliko izdužene listove sabljastog rasta i dostiže visinu od 60 cm. Cvate od srpnja do rujna kolovoza i rujna, a cvjetovi su mu plavi i dosežu visinu preko 70 cm. Rastu neposredno kraj vode ili u maksimalnoj dubini vode od 30 cm.

Krocanj je rod vodenih zeljastih biljaka. Stabljike su zelene. Listovi su skupljeni, a cvjetovi su sitni i neugledni, skupljeni u klasaste cvatove, rastu u gornjim dijelovima biljke i izranjaju iz vode. Muški cvjetovi su u gornjem dijelu, ženski se nalaze ispod njih. Oprašivanje se vrši vjetrom. Plod je kalavac koji se dijeli na 2-4 dijela. Neke vrste se sade u akvarijima i ribnjacima kako bi onemogućile razvoj algi i pročistile zrak. Kod nas su u prirodi rasprostranjene dvije vrste: pršljenasti krocanj i klasasti krocanj.

 

Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz porodice ruža.

Može narasti od 50 – 300 centimetara u visinu.

Stablo im je prekriveno trnjem, a bodlje im služe za penjanje.

Cvijeta od lipnja do kolovoza.

Nakon toga iz pojedinačnog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod crvene boje koji kasnije potamni do tamno plave i skoro crne boje.

Plod kupine koristi se u prehrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, vina…

Lišće se koristi za razne čajeve.

 

Lokvanj trajna je biljka koja razvija korijenje u mulju na dnu voda stajaćica. Na površini vode plivaju lijepi, kožasti, srcoliko urezani listovi i žuti 4-5 cm široki cvjetovi. Biljka cvate od lipnja do kolovoza. Lokvanj raste u stajaćim vodama, barama, močvarama, plitkim i toplijim jezerima, u rukavcima rijeka s vrlo sporim tokom.

 

Lopoč i lokvanj su za dno pričvršćeni korijenom i podankom. Iz podanka se razvija dugačka, šuplja, zrakom ispunjena lisna peteljka i cvjetna stapka.  Na vrhu stapke je kod lopoča bijeli, a kod lokvanja žuti cvijet. Iz cvijeta lopoča razvije se plod s mnoštvom sjemenki. Kad plod dozri sitne sjemenke raznosi voda i životinje. Veliki okrugli listovi s pučima na licu lista plutaju na površini vode. Preko njih biljke iz zraka uzimaju ugljikov dioksid.

 

Šaš je biljni rod iz porodice šiljovki s velikim brojem vrsta. Raste pretežno na vlažnim staništima. Ima ih preko 2 tisuće vrsta, a u Hrvatskoj je zastupljen s tek nekoliko vrsta poput rastavljeni šaš , uskolisni šaš , žuti šaš , busenasti šaš i dugoklasi šaš .

Rogoz je vodena biljka. Naraste do 3 metra visine. Listovi su mu plavkasto zeleni, širine 4 cm. Biljka je jestiva, a i koristi se u medicini. Raste po močvarama, barama i jarcima uz ravničarske  rijeke u mulju, blizu površine vode.

Topola je biljni rod iz porodice vrbovki. Stablo topole može narasti u visinu do 35 metara, a u promjeru deblo može imati i do 3 metra. Raste na vlažnim i svijetlim staništima s dovoljno vode i mineralnih soli. Jednodomna je biljka. U lipnju vjetar raznosi sjemenke. Razmnožavati je možemo reznicama. Cvjeta prije listanja. Topola ima izrazito brzi porast i rast drvne mase i ima široku primjenu u drvnoj i prerađivačkoj industriji  kao i u industriji celuloze.  Dokazano je da topola izlučuje neke tvari koje uništavaju štetne mikroorganizme u zraku, pa je često drvo u parkovima. Njeno drvo koristi se za proizvodnju namještaja  i celuloznih vlakana. 

Vrba obično raste kao drvo, mada može poprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala. Grane su tanke i dosta savitljive, mada često dolazi do lomljenja grana zbog njihove krhkosti. List je većinom uzak i zašiljen na vrhu, tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju. Vrba je dvodomna biljka koja ima "muške" i "ženske" cvjetove. Na jednom drvetu mogu se naći cvjetovi samo jednog pola, dakle ili muški ili ženski cvjetovi. Plod sadrži mnogobrojne sjemenke koje se lako rasijavaju, a koje sazrijevaju prije ili istovremeno sa cvjetanjem. Raste obično uz rijeke ili na vodenastim tlima. Vrba ima i ljekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja koji ublažava bolove i pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se i mladice sa pupoljcima na vrhu.

Trska je rod velikih višegodišnjih trava koje rastu na vlažnom i močvarnom tlu. Ta samonikla biljka poznata je po svojoj člankovitoj stabljici. Trska raste do 4 m visine i iz dugog podanka uzdižu se stabljike s lancetastim listovima. Na vrhu je stabljike do 50 cm duga metlica, cvat trske, s mnogobrojnim klasićima svaki s tri do osam cvjetića.

Uporaba trske opravdana je činjenicom da je ovaj prirodan materijal odličan izolator, te se suhe stabljike trske koriste u građevinarstvu za pokrivanje krovova i stropova, za izradu sjenila i ograda te izrade namještaja. Zbog njihove trošnosti i pojave novih građevinskih materijala, navedena praksa u novije vrijeme opada.

 

Vodena kuga je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice vodarnica. Stabljika je razgranata, podvodna,naraste više od 3 metra. Raste pod vodom. Korijen je bijel i nerazgranat. Listovi su sjedeći, svijetlozeleni, slabo nazubljeni, tupog vrha, skupljeni u pršljenove uzduž cijele stabljike. Cvjetovi su bijeli, sitni, nalaze se na dugim stapkama, plutaju na površini vode. Muški cvjetovi su malo veći i imaju 9 prašnika. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je jajoliki tobolac koji sadrži nekoliko glatkih sjemenki. Dozrijeva pod vodom i sadrži nekoliko glatkih sjemenki.

 

Vodena leća je najmanja biljka cvjetnjača koja prekriva velike dijelove vodene površine stajaćica. S kratkim korijenom koji slobodno visi u vodi, dugačka je malo više od 1 cm. Razmnožava se pupovima koji u jesen padnu na dno, a u proljeće ponovo isplivaju na površinu. Brzo se širi s bare na baru, jer je barske ptice prenose svojim tijelima.

 

Vodena strelica - zakorijenjena je u mulju. Prezimljuje u gomolju veličine oraha. Vodenu strelicu nalazimo u tri vrste listova: u dubljoj vodi duge i uske, plutajuće oble na površini vode i zračne strelaste listove po kojima je biljka dobila ime.

Vodeni dvornik raste u vlažnim staništima, ili uz vodu. Biljka je kod nas vrlo rasprostranjena, a osobito joj pogoduju kišne i hladnije godine. Jednogodišnja biljka, visoka do 60 cm. Stabljika joj je razgranata, listovi duguljasti, na krajevima suženi. Cvjetovi su složeni u rahle, vitke cvatove zelene ili crvenkaste boje. Cvate od lipnja do listopada. Rasprostranjena je u cijelom svijetu.

 

Vodeni  ljiljan je biljka prilagođena na život u vodenim sredinama bilo da je potopljena u vodi, ili na površini vode. Spada u veoma dekorativnu i izdržljivu biljku koju možemo uzgajati i oko kućnih prirodnih cvjetnih bazena. Jedna od vrsta je i amazonski vodeni ljiljan.  Neobična je to divovska  biljka koja na sebi može izdržati težinu odraslog čovjeka u ležećem položaju, pa ju neki nazivaju „vodeni krevet“.
Listovi amazonskog vodenog ljiljana koji poput golemih zelenih tanjura leže na vodi promjera su 2 metra. Svaki "tanjur" ima rub visok oko 15 centimetara, s dubokim urezima za otjecanje kišnice, tako da listovi ne potonu pod težinom vode. Amazonski vodeni ljiljan može narasti velik jer ima neograničen pristup direktnom sunčevom svjetlu i ne trpi od nedostatka vlage.
Listovi plutaju na vodi uz pomoć spužvastih dijelova na njihovoj donjoj strani, koji sadrže zračne džepove. Rebra su im pokrivena opasnim trnjem koje sprečava ribe i vodene puževe da ih jedu. Gornja površina listova je glatka i gumasta.

Žuta perunika - Dolazi iz porodice sabljarki. Visoka je od 50 do 150 cm i ima prekrasne žute cvjetove.

Prikuplja se u osmom i devetom mjesecu. Korijen joj je ljekovit i ima ljekovita svojstva. Pomaže kod bolesti jetre i žući, upala, problema s probavom. Raste uglavnom uz potoke, kanale i tamo gdje je vlažno. Lako se presađuje na vlažna tla.